Povremeni post može biti vrlo jednostavan: određeni dio dana jedete, a određeni dio dana ne unosite hranu.
Ipak, upravo zbog te jednostavnosti početnici često naprave nekoliko pogrešaka koje im nepotrebno otežavaju cijelu rutinu.
Neki krenu previše strogo, drugi tijekom razdoblja za jelo pokušavaju nadoknaditi sve što nisu pojeli,
a treći toliko razmišljaju o tome što „smije” prekinuti post da zaborave na ono najvažnije – prehranu i rutinu
koje mogu dugoročno održavati.
Ako ste tek počeli s povremenim postom ili imate osjećaj da vam više ne odgovara kao na početku,
provjerite radite li neku od ovih najčešćih pogrešaka kod povremenog posta.
Ukratko: Najčešće pogreške kod povremenog posta uključuju predugačak post
na samom početku, premalo tekućine, kalorijska pića tijekom posta, prejedanje nakon posta,
premalo proteina i vlakana, zanemarivanje ukupnog kalorijskog unosa te pretjerano fokusiranje
na autofagiju i „savršeno” provođenje posta.
1. Počinjete s predugačkim postom
Jedna od čestih pogrešaka kod povremenog posta jest uvjerenje da duži post automatski znači
i bolji rezultat. Ako nikada prije niste prakticirali povremeni post, nema potrebe odmah krenuti
s vrlo dugim razdobljem bez hrane.
Za mnoge je jednostavniji početak režim 12:12 – primjerice, posljednji obrok u 19 sati,
a prvi sljedećeg dana u 7 sati. Kada se takav raspored počne činiti prirodnim, razdoblje bez hrane može se
postupno produljiti.
Nekima će više odgovarati 14:10, a drugima popularni 16:8.
Najbolji raspored nije nužno onaj s najdužim postom. To je onaj koji možete uklopiti u svakodnevni život
bez stalne borbe s glađu i rasporedom.
Ako tek počinjete, pročitajte i naš vodič
Povremeni post za početnike: 12:12, 14:10 ili 16:8?
2. Pijete premalo vode
Tijekom posta ne jedemo, ali to ne znači da ne trebamo piti.
Voda je najjednostavniji izbor tijekom razdoblja posta. Ako izbacite doručak ili neki drugi obrok,
moguće je da ćete nesvjesno unositi i manje tekućine koju ste prije dobivali kroz hranu i napitke uz obrok.
Zato je korisno tijekom dana redovito piti vodu, umjesto čekati da postanete izrazito žedni.
Potrebe za tekućinom nisu jednake za sve. Na njih mogu utjecati tjelesna masa, temperatura,
fizička aktivnost, prehrana i drugi čimbenici.
Više o tome pročitajte u članku
Koliko vode treba piti tijekom dana?
3. Tijekom posta pijete napitke koji sadrže kalorije
Među najčešćim pogreškama kod povremenog posta nalazi se i nesvjestan unos kalorija
kroz napitke.
Ako želite provoditi klasični povremeni post bez kalorijskog unosa tijekom razdoblja posta,
najjednostavnije je držati se vode te nezaslađenih napitaka bez značajnog kalorijskog sadržaja.
Problem često nisu kava ili čaj sami po sebi, nego ono što im dodajemo.
- šećer
- med
- mlijeko
- vrhnje
- sirupi
- zaslađeni biljni napitci
- sokovi
Takvi dodaci mogu unijeti kalorije, pa više ne govorimo o postu bez kalorijskog unosa.
Ako niste sigurni oko pojedinog napitka, pogledajte naše vodiče
Što smijete piti tijekom povremenog posta?
,
Prekida li crna kava post?
i
Prekida li čaj post?
.
Jednostavno pravilo: ako tijekom posta želite izbjeći nedoumice,
voda je uvijek najjednostavniji izbor.
4. Prejedete se čim završi post
Povremeni post nije dozvola za neograničeno jedenje tijekom ostatka dana.
Ako 16 sati ne jedete, a zatim tijekom osam sati unesete više energije nego što trošite,
sam raspored obroka neće automatski dovesti do gubitka tjelesne težine.
Ovo je posebno važno ako je vaš glavni cilj mršavljenje.
Povremeni post nekim ljudima može olakšati kontrolu ukupnog unosa hrane jer imaju manje prilika za jelo.
Međutim, za promjenu tjelesne težine važna je i ukupna energetska ravnoteža.
O tome detaljnije pročitajte u člancima
Povremeni post i mršavljenje: što zapravo djeluje?
i
Kalorijski deficit ili povremeni post: što je važnije za mršavljenje?
5. Loše odaberete prvi obrok nakon posta
Nakon višesatnog posta može biti primamljivo posegnuti za pecivom, slatkišima ili velikom količinom hrane
koju je lako brzo pojesti.
Jednostavniji i kvalitetniji izbor najčešće je običan, uravnotežen obrok.
Možete razmišljati ovako:
izvor proteina + povrće ili drugi izvor vlakana + kvalitetan izvor ugljikohidrata i/ili masti.
Primjer može biti piletina s povrćem i krumpirom, jaja s povrćem i integralnim kruhom ili grčki jogurt
s voćem, zobenim pahuljicama i orašastim plodovima.
Ne morate tražiti posebnu „fasting hranu”.
Detaljnije smo to objasnili u članku
Što jesti nakon posta? Kako odabrati prvi obrok
.
6. Jedete premalo proteina i vlakana
Ako skratite vrijeme tijekom kojeg jedete, postaje još važnije obratiti pažnju na kvalitetu obroka.
Proteini i hrana bogata vlaknima mogu pomoći da obroci budu zasitniji, dok povrće, voće, mahunarke,
cjelovite žitarice i drugi nutritivno vrijedni izvori hrane doprinose kvalitetnijoj prehrani.
To ne znači da svaki obrok mora biti savršen. Jednostavnije je imati nekoliko obroka koje volite
i koje možete redovito ponavljati nego svaki dan pokušavati osmisliti potpuno novi „idealni” jelovnik.
7. Očekujete da će autofagija početi u točno određenom satu
Autofagija je prirodan stanični proces kojim stanice razgrađuju i recikliraju određene
oštećene ili nepotrebne komponente.
Zbog povezanosti posta i autofagije na internetu se često mogu pronaći vrlo precizne tvrdnje poput
„autofagija počinje nakon 16 sati” ili „nakon 18 sati tijelo ulazi u autofagiju”.
Takve tvrdnje previše pojednostavljuju složenu biologiju.
Autofagija nije jednostavan prekidač koji je u jednom trenutku potpuno isključen, a nakon određenog
broja sati posta odjednom uključen. Riječ je o procesu koji se u organizmu odvija kontinuirano,
dok na njegovu aktivnost mogu utjecati dostupnost hranjivih tvari, fizička aktivnost i drugi čimbenici.
Osim toga, dio podataka o postu i autofagiji dolazi iz laboratorijskih i životinjskih istraživanja,
pa rezultate nije uvijek moguće izravno prenijeti na ljude.
Zato nema potrebe produživati post samo kako biste dosegnuli neki navodni
„sat autofagije”.
Američki National Institute on Aging također upozorava da još uvijek nema dovoljno dugoročnih podataka
da bi se mogli donositi čvrsti zaključci o svim zdravstvenim učincima povremenog posta kod ljudi.
Više o aktualnim istraživanjima možete pročitati na
stranici National Institute on Aging
.
Za većinu ljudi korisnije je usredotočiti se na održivu prehranu i rutinu nego pokušavati pogoditi
točan trenutak u kojem se određeni stanični proces pojačava.
8. Povremeni post pretvarate u kompliciran sustav pravila
Kada počnete istraživati povremeni post, vrlo brzo možete završiti s desecima pitanja:
- Smijem li ovo?
- Je li ovo prekinulo post?
- Je li jedna kalorija problem?
- Je li kava dopuštena?
- Što je sa zaslađivačem?
Takva pitanja imaju smisla, ali ako cijeli dan razmišljate o tome jeste li savršeno proveli post,
jednostavna metoda prehrane postaje još jedna obaveza.
Za početak je dovoljno imati nekoliko jasnih pravila. Odredite razdoblje u kojem jedete.
Tijekom posta držite se vode i jednostavnih nekaloričnih napitaka koji vam odgovaraju.
Kada jedete, nastojte većinu vremena birati normalne i uravnotežene obroke.
Izbjegavanje ovih pogrešaka kod povremenog posta mnogo je važnije od pokušaja da svaki
dan provedete potpuno savršeno.
Jednostavna rutina često je važnija od savršenog plana
Jedan od razloga zbog kojih ljudima odgovara povremeni post upravo je smanjenje broja odluka tijekom dana.
Ako unaprijed znate kada otprilike jedete i imate nekoliko jednostavnih navika koje ponavljate,
rutinu je lakše održavati.
A gdje se uklapa Feel Great?
Isti princip jednostavne rutine može se primijeniti i ako koristite program
Feel Great.
Proizvodi ne trebaju zamijeniti kvalitetnu prehranu niti ih treba predstavljati kao način
„pokretanja autofagije”. Smisao je prije svega uklopiti ih u dosljednu dnevnu rutinu,
uz uravnoteženu prehranu, odgovarajući unos energije i navike koje možete održavati.
Cilj nije imati što više pravila. Cilj je imati sustav koji vam pojednostavljuje dan.
9. Odustanete nakon jednog lošeg dana
Preskočili ste planirani post, pojeli kasno navečer, dodali mlijeko u kavu ili na ručku pojeli više nego
što ste planirali?
Ništa od toga ne znači da ste „pokvarili” cijeli režim.
Jedna od najvećih pogrešaka kod povremenog posta, ali i promjene prehrambenih navika
općenito, jest razmišljanje po principu sve ili ništa.
Ako jedan dan ne ide prema planu, sljedeći obrok ili sljedeći dan jednostavno se vratite svojoj
uobičajenoj rutini.
Rezultate ne određuje jedan savršen dan, nego ono što radite većinu vremena.
Što ako tijekom posta osjećate jaku glad?
Blaga glad prije uobičajenog vremena obroka nije neobična, posebno kada tek mijenjate raspored prehrane.
Ali post ne bi trebao biti natjecanje u tome koliko dugo možete izdržati bez hrane.
Ako vam je određeni režim izrazito težak, pokušajte skratiti razdoblje posta. Primjerice,
umjesto 16:8 možete neko vrijeme koristiti 14:10.
Također pogledajte što ste jeli tijekom razdoblja za jelo i sadrže li vaši obroci dovoljno proteina,
vlakana, raznovrsne hrane i ukupne energije.
Važno: Povremeni post nije prikladan za svakoga. Trudnice i dojilje, djeca i adolescenti,
osobe s poviješću poremećaja hranjenja te osobe s određenim bolestima ili terapijama trebaju se prije
većih promjena prehrane savjetovati s liječnikom ili drugim kvalificiranim zdravstvenim stručnjakom.
Kako izbjeći najčešće pogreške kod povremenog posta?
Većinu pogrešaka kod povremenog posta možete izbjeći bez kompliciranih pravila.
Za početak je dovoljno držati se nekoliko osnovnih principa:
- Odaberite realno razdoblje posta.
- Redovito pijte vodu.
- Tijekom posta izbjegavajte kalorijske napitke ako želite održavati post bez kalorijskog unosa.
- Nakon posta pojedite normalan, uravnotežen obrok.
- Ne pokušavajte nadoknaditi propuštene obroke prejedanjem.
- Vodite računa o proteinima, vlaknima i kvaliteti prehrane.
- Ako vam je cilj mršavljenje, ne zanemarujte ukupni kalorijski unos.
- Nemojte loviti „savršeni trenutak autofagije”.
- Gledajte dugoročnu rutinu, a ne pojedinačni dan.
Česta pitanja o pogreškama kod povremenog posta
Koja je najčešća pogreška kod povremenog posta?
Jedna od najčešćih pogrešaka je pretpostavka da je dovoljno samo skratiti vrijeme tijekom kojeg jedemo.
Kvaliteta prehrane i ukupna količina unesene energije i dalje su važne, posebno ako je cilj mršavljenje.
Je li 16:8 najbolji oblik povremenog posta?
Ne nužno. Nekome odgovara 16:8, dok će drugoj osobi 12:12 ili 14:10 biti jednostavniji i održiviji.
Najbolji raspored je onaj koji odgovara vašem načinu života i koji možete dugoročno provoditi.
Prekida li kava povremeni post?
Obična crna kava bez šećera, mlijeka i drugih kalorijskih dodataka sadrži vrlo malo energije.
Dodavanjem šećera, mlijeka, vrhnja ili sirupa povećava se kalorijski unos i time se mijenja karakter posta.
Više pročitajte u našem vodiču
Prekida li crna kava post?
Kada tijekom posta počinje autofagija?
Ne postoji pouzdano utvrđen univerzalni broj sati nakon kojeg se kod svih ljudi autofagija jednostavno
„uključuje”. Autofagija je složen i kontinuiran stanični proces, a njezina aktivnost ovisi o brojnim čimbenicima.
Zato tvrdnje o točnom satu početka autofagije treba uzeti s oprezom.
Zaključak
Najčešće pogreške kod povremenog posta uglavnom ne nastaju zato što je post kompliciran,
nego zato što ga pokušavamo učiniti kompliciranijim nego što treba biti.
Ne morate odmah postiti 16 ili 18 sati. Ne morate svakodnevno računati kada je počela autofagija.
I ne morate imati savršen jelovnik.
Počnite rasporedom koji možete održavati, tijekom posta birajte jednostavne napitke bez značajnog
kalorijskog sadržaja, a tijekom razdoblja za jelo usredotočite se na kvalitetne i zasitne obroke.
Dobra rutina nije ona koju možete savršeno pratiti sedam dana.
Dobra rutina je ona kojoj se možete vraćati mjesecima.
